[Ljiljana Jeftimir] Uto, 8. 11. 2016. 20:26 |
|
ZNANJE I OCJENA
Kakva bi škola bila bez ocjena? Je li moguće nešto naučiti, bez straha od ocjene?
Razmisli malo: Koliko puta učiš samo zbog sebe, a koliko puta samo zbog ocjene? Jesi li danas sjeo za knjigu, napisao zadaću? Da? Bravo. Učinio si to potpuno dobrovoljno ili uskoro pišeš test?
No, kako god bilo mi živimo u razdoblju kad je ocjena glavni pokazatelj znanja i rada.
Npr.
Učenik kod kuće kaže: Ovaj put sam dobro naučio.
Roditelj pita: A koju si ocjenu dobio?
Učenik: Ma, nešto sam zabrljao i dobio tri.
Roditelj: E, to baš i nije neki uspjeh.
Jasno je da su nam ocjene bitne, a osobito pri upisu u srednju školu. No kad se konačno upišete tamo gdje želite tada shvatite vrijednost stvarnog znanja. Ne onog naštrebanog, ne onog koje si ukrao prepisujući, ne onog koje je kratko trajalo, nego pravog znanja.
Pravo znanje nije potpuno ovisno o ocjenama. Ponekad možeš i navući ocjenu, a da znaš da znanje ne prati taj uspjeh, a ponekad je znanje čak i bolje od ocjene. (Barem pretpostavimo)
No, čime se učitelji vode kad ocjenjuju tvoje znanje?
Uzimaju li u obzir trud koji si uložio ili je važnije što pokažeš?
Znanje se procjenjuje na samom satu, dakle, koliko sudjeluješ, odgovaraš li na pitanja, surađuješ li s ostalim učenicima u timskom radu itd., a zatim i usmenim ili pismenim provjeravanjem.
Za predmet matematiku važan pokazatelj je i tvoj rad kod kuće. Zašto? Iz jednostavnog razloga što za bolje znanje zadatke treba uvježbati da bi stekao vještinu brzog i točnog računanja. Sjeti se koliko puta ti se dogodilo da si mislio da razumiješ gradivo, a ipak zaradio slabiju ocjenu. Razlog može biti u nedovoljnoj sigurnosti. Sigurnost i točnost se postiže vježbanjem. A vježba i čini razliku u ocjeni. Primijetila sam da učenici sličnih sposobnosti i jednako zainteresirani na satu ne trebaju imati istu ocjenu, nego je bolji onaj koji kod kuće marljivo vježba.
PROVJERI JE LI TVOJE ZNANJE onakvo kakvo bi želio da bude!
Gdje se prepoznaješ?
1. Znanje prisjećanja... učenik se samo sjeća nekih sadržaja
Učitelj: Zar zaista ne znaš odgovor na to pitanje?
Učenik: (koluta očima kao da gubi svijest)
2. znanje prepoznavanja... učenik prepoznaje neke sadržaje , zna na što se odnose, ali ih ne može objasniti ili obrazložiti.
Učenik: hmm, da, to je ovako...zapravo ne. Čini mi se...sjećam se ali mi sad baš ne ide. Inače to znam....
3. znanje reprodukcije... učenik poznaje neke sadržaje i zna ih ponekad i objasniti, ali slabo razumije i ne zna primijeniti.
Učenik: Rekli smo da je tra la la la la la...oh, što sam ono govorio?
4. primjenjivo znanje ...učenici poznaju sadržaje, znaju ih objasniti, obrazložiti i primijeniti na rješavanje problema.
Učenik : Lako možemo pokazati da je to u vezi s onim što smo učili prošle godine...
5. stvaralačko znanje...učenik na osnovi naučenog napreduje, samostalno donosi zaključke, stvara inovacije...
Učenik: Ako mogu predložiti, imam ideju... To sam riješio na drugačiji način, drugim putem sam stigao do istog rješenja...
Sigurno si primijetio da je znanje ovdje podijeljeno u pet kategorija pa lako zaključuješ da svaka kategorija predstavlja jednu od pet mogućih ocjena.
Možda ti se dogodilo da si „sve znao", a dobio ocjenu dobar. Sada to ima smisla, zar ne? Ako je znanje samo na razini ponavljanja gradiva „napamet", a bez sposobnosti da pomoću njega rješavaš nove zadatke - tada je to samo dobro.
Diskutirajmo ovaj tekst, komentirajmo, otvorimo raspravu, potpuno slobodno i otvoreno. Javite se! Neka i školski forum postane mjesto gdje se raspravlja debatom.
--Promijenio: Ljiljana Jeftimir, 08.11.2016 u 20:31
Učitavam... Molim pričekajte.
|
|
|
[Ljiljana Jeftimir] Uto, 29. 11. 2016. 20:06 |
|
Zar nemate niti jedan komentar na ovu zaista, vječnu, vruću temu? Halo, javite se, gdje ste učenici, gdje je diskusija?
Učitavam... Molim pričekajte.
|
|
|
|